Razlika između izmena na stranici „Wiki Ekonomska demokratija”

Izvor: Ekonomska demokratija
Idi na navigaciju Idi na pretragu
(35 međuizmena od strane 5 korisnika nije prikazano)
Red 1: Red 1:
  
=== Wiki Ekonomska demokratija je nezavršena kolekcija tekstova koji predstavljaju, analiziraju i kritički razmatraju principe i načela, teorijske modele, politike kao i istorijske i postojeće prakse koje teže demokratizaciji ekonomije sa ciljem zadovoljavanja difuznih potreba jednog društva i unapređenja socio-ekonomskog statusa stanovništva, kao i šire političke demokratizacije. ===
+
=== Wiki Ekonomska demokratija je kolekcija tekstova, otvorena za dalje intervencije i nadogradnju, koja predstavlja, analizira i kritički razmatra principe i načela, teorijske modele, politike kao i istorijske i savremene prakse koje teže demokratizaciji ekonomije sa ciljem zadovoljavanja difuznih potreba jednog društva i unapređenja socio-ekonomskog statusa stanovništva, kao i široj političkoj demokratizaciji. ===
 
<br>
 
<br>
  
'''Zašto ekonomska demokratija?''' Imajući u vidu da se politička moć bazira na ekonomskoj, za uspostavljanje demokratskog društva neophodna je ravnopravnija raspodela ekonomske moći. Analizirajući principe, modele i prakse ekonomske demokratije, želimo da predstavimo i rasvetlimo alternative postojećem kapitalističkom ekonomskom i društvenom uređenju, i zagovaramo njihovu primenu kao način da se poboljšaju socio-ekonomski uslovi života u Srbiji.
+
'''Zašto ekonomska demokratija?''' Imajući u vidu da se politička moć bazira na ekonomskoj, za uspostavljanje demokratskog društva upravo je neophodna i ravnopravnija raspodela ekonomske moći. Analizirajući principe, modele i prakse ekonomske demokratije, želimo da predstavimo i rasvetlimo alternative postojećem kapitalističkom ekonomskom i društvenom uređenju, i zagovaramo njihovu primenu kao način da se poboljšaju socio-ekonomski uslovi života u Srbiji.<br>
  
'''Zašto wiki format?''' Budući da je Wiki Ekonomska demokratija nastao kao inicijativa platforme [https://zajednicko.org/ zajedničko.org], bilo nam je važno da način proizvodnje ovog znanja, kao i format u kom se on prezentuje takođe predstavljaju vid zajedničkog dobra. U tom smislu, enciklopedija je koncipirana kao znanje koje su kolektivno proizveli članovi i članice ove platforme, zajedno sa saradnicima/cama, ali je i otvoren magacin znanja o ekonomskoj demokratiji i svim temama koje se mogu dovesti u vezu sa njom. Kako postojeći tekstovi ni izbliza ne iscrpljuju okvir ekonomske demokratije, pozivamo sve zainteresovano da kontinuirano preispituju, dopunjuju i menjaju ovaj sadržaj. Radi lakšeg navigiranja kroz sadržaj, teme su grupisane u dve međusobno povezane grupe: Principi – koji se odnose na osnovna načela, vrednosti, ciljeve, kao i teorijsku pozadinu ekonomske demokratije; i Modeli i prakse – koje analaziraju predloge modela i politika, kao i iskustva praksi koje se vode načelima ekonomske demokratije. Kako bude rastao, wiki će, nadamo se, dobijati i nove grupacije tema.
+
 
 +
'''Zašto wiki format?''' Budući da je Wiki Ekonomska demokratija nastala kao inicijativa platforme [https://zajednicko.org/ zajedničko.org], bilo nam je važno da način proizvodnje ovog znanja, kao i format u kom se on prezentuje takođe predstavljaju vid zajedničkog dobra. U tom smislu, enciklopedija je koncipirana kao znanje koje su kolektivno proizveli članovi i članice ove platforme, zajedno sa saradnicima/cama, ali je i otvoren magacin znanja o ekonomskoj demokratiji i svim temama koje se mogu dovesti u vezu sa njom. Kako postojeći tekstovi ni izbliza ne iscrpljuju okvir ekonomske demokratije, pozivamo sve zainteresovano da kontinuirano preispituju, dopunjuju i menjaju ovaj sadržaj. Radi lakšeg navigiranja kroz sadržaj, teme su grupisane u dve međusobno povezane grupe: ''Principi'' – koji se odnose na osnovna načela, vrednosti, ciljeve, kao i teorijsku pozadinu ekonomske demokratije; i ''Modeli i prakse'' – koje analaziraju predloge modela i politika, kao i iskustva praksi koje se vode načelima ekonomske demokratije. Kako bude rastao, wiki će, nadamo se, dobijati i nove grupacije tema.
  
  
Red 32: Red 33:
 
Dodatno, neophodno je i poštovanje principa [[održivost životne sredine|održivosti životne sredine]] koji podrazumeva odgovornu interakciju sa okolinom kako bi se izbeglo iscrpljivanje ili propadanje prirodnih resursa i omogućio dugoročni kvalitet životne sredine.  
 
Dodatno, neophodno je i poštovanje principa [[održivost životne sredine|održivosti životne sredine]] koji podrazumeva odgovornu interakciju sa okolinom kako bi se izbeglo iscrpljivanje ili propadanje prirodnih resursa i omogućio dugoročni kvalitet životne sredine.  
  
Kako bi se obezbedilo što efikasnije funkcionisanje prethodnih principa neophodno je i unapređenje [[javna infrastruktura|javne infrastrukture]] koja može omogućiti neometano funkcionisanje ekonomskog i političkog života zajednice kroz obezbeđivavnje neophodnih fizičkih, društvenih i digitalnih infrastruktura.
+
Kako bi se obezbedilo što efikasnije funkcionisanje prethodnih principa neophodno je i unapređenje [[Javna/zajednička infrastruktura|javne infrastrukture]] koja može omogućiti neometano funkcionisanje ekonomskog i političkog života zajednice kroz obezbeđivavnje neophodnih fizičkih, društvenih i digitalnih infrastruktura.
  
 
Krajnji cilj ekonomske demokratije jeste uspostavljanje procesa koji će omogućiti bolje zadovoljenje difuznih potreba jednog društva kroz demokratizaciju ekonomske sfere putem uključivanja u proces planiranja i donošenja odluka svih onih na koje se posledice odluka odnose.
 
Krajnji cilj ekonomske demokratije jeste uspostavljanje procesa koji će omogućiti bolje zadovoljenje difuznih potreba jednog društva kroz demokratizaciju ekonomske sfere putem uključivanja u proces planiranja i donošenja odluka svih onih na koje se posledice odluka odnose.
Red 39: Red 40:
  
 
=  Modeli i prakse =
 
=  Modeli i prakse =
Postoje brojni istorijski, ali i savremeni, modeli i prakse u kojima se pomenuti principi u okviru ekonomske demokratije realizuju. Želeći da konkretizujemo šta znači ostvariti ekonomsku demokratiju, ovi modeli i prakse su kritički su analizirani i predstavljeni kao mogući pravci promišljanja i delovanja.
+
Postoje brojni istorijski, ali i savremeni, modeli i prakse u kojima se pomenuti principi u okviru ekonomske demokratije realizuju. Želeći da konkretizujemo šta znači ostvariti ekonomsku demokratiju, ovi modeli i prakse su kritički analizirani i predstavljeni kao mogući pravci promišljanja i delovanja.
  
[[zajednička dobra|Zajednička dobra]] (eng. ''commons'') se najčešće definišu na osnovu njihova tri međusobno zavisna, konstitutivna elementa - (zajednički) resurs, zajednica koja ga koristi i institucije, odnosno režim i pravila upravljanja.
+
[[Baštenske zajednice|Baštenske zajednice]] ili zajedničke bašte podrazumevaju bilo koji komad zemlje koji kultiviše grupa ljudi za to koristeći pojedinačne ili zajedničke parcele na javnom ili privatnom zemljištu.
  
 
[[Decentralizovane i javne/zajedničke digitalne infrastrukture|Decentralizovane i javne/zajedničke digitalne infrastrukture]] odnose se na one prakse proizvodnje, održavanja i korišćenja digitalne infrastrukture kao i tipove vlasništva nad njom koji se uspostavljaju u kontrastu spram dominantne, kapitalističke digitalne ekonomije.
 
[[Decentralizovane i javne/zajedničke digitalne infrastrukture|Decentralizovane i javne/zajedničke digitalne infrastrukture]] odnose se na one prakse proizvodnje, održavanja i korišćenja digitalne infrastrukture kao i tipove vlasništva nad njom koji se uspostavljaju u kontrastu spram dominantne, kapitalističke digitalne ekonomije.
  
 
[[Decentralizovane/distribuirane društvene mreže|Decentralizovane ili distribuirane društvene mreže]] su one digitalne mreže koje pružaju uslugu povezivanja na internetu, a čija je infrastruktura, u kontrastu spram dominantnih platformskih modela društvenih mreža, distribuirana na mnogobrojne pojedinačne provajdere
 
[[Decentralizovane/distribuirane društvene mreže|Decentralizovane ili distribuirane društvene mreže]] su one digitalne mreže koje pružaju uslugu povezivanja na internetu, a čija je infrastruktura, u kontrastu spram dominantnih platformskih modela društvenih mreža, distribuirana na mnogobrojne pojedinačne provajdere
 +
 +
[[Deliberativne mini javnosti|Deliberativne mini javnosti]] predstavljaju model aktivnijeg uključivanja građana, ali i šireg spektra aktera i interesa, u procese donošenja odluka. Za razliku od drugih modela participativne demokratije, deliberacija pretpostavlja da se kroz diskusiju razmenjuju mišljenja, transformišu početne pozicije učesnika i kolektivno dolazi do predloga ili rešenja koja imaju veći legitimitet.
 +
 +
[[Ekonomija krofne|Ekonomija krofne]] je eklektička ekonomska teorija čiji je cilj da omogući zadovoljenje potreba svih ljudi, a da se pri tom ne prekorače ekološke granice planete Zemlje. Koristeći se uvidima različitih škola ekonomske misli,ekonomija krofne nudi kritiku dominantnih ekonomskih modela koji predstavljaju prepreku u ostvarenju ovog cilja.
 +
 +
[[Javno finansirane usluge|Javno finansirane usluge]] podrazumevaju one usluge koje država (na centralnom ili lokalnom nivou) obezbeđuje svojim građanima i građankama ili direktno ili preko trećeg lica (neprofitne organizacije ili kompanije).
 +
 +
[[Javno-javno partnerstvo|Javno-javno partnerstvo]] predstavlja saradnju dva ili više javnih tela i/ili preduzeća (koja mogu biti na različitim nivoima vlasti unutar jedne države, ali se mogu osnivati i regionalno i internacionalno), zasnovano na solidarnosti i zajedničkom interesu da se unapredi kapacitet i rezultati jednog od partnera kroz neprofitne aktivnosti.
 +
 +
[[Municipalizam|Municipalizam]] predstavlja strategiju političkog organizovanja "odozdo", koja se orijentiše na lokalna pitanja i lokalni nivo upravljanja resursima i insistira na transparentnim i participativnim procesima odlučivanja, kako u sopstvenoj organizaciji/pokretu, tako i u lokalnim institucijama.
 +
 +
[[Odrast|Odrast]] (eng. ''degrowth'') je paradigma koja sagledava napredak društva i prirodnog okruženja kroz radikalno drugačije poimanje ekonomskog razvoja. Preispitivanje i odbacivanje ideje eksponencijalnog rasta zasnovanog na akumulaciji profita i promišljanje društvenih i ekonomskih alternativa jeste u srži same teorije odrasta
 +
 +
[[Participativna ekonomija (ParEkon)|Participativna ekonomija (ParEkon)]] je konkretan predlog ekonomskog sistema koji se zasniva na participativnom odlučivanju kao osnovnom mehanizmu za planiranje, proizvodnju i raspodelu dobara.
  
 
[[Participativno budžetiranje|Participativno budžetiranje]] predstavlja proces uključivanja svih zainteresovanih aktera (građana, privrede i civilnog društva) u odlučivanje o raspodeli javnih sredstava za infrastrukturu, rekreaciju, kulturu i dr.
 
[[Participativno budžetiranje|Participativno budžetiranje]] predstavlja proces uključivanja svih zainteresovanih aktera (građana, privrede i civilnog društva) u odlučivanje o raspodeli javnih sredstava za infrastrukturu, rekreaciju, kulturu i dr.
  
[[Zadrugarstvo i mutualizam|Zadrugarstvo i mutualizam]] polazište imaju u uzajamnoj pomoći, saradnji i udruživanju kao načinu da se zadovolje pojedinačne i grupne potrebe
+
[[Platformsko zadrugarstvo|Platformske zadruge]] su preduzeća u zadružnoj svojini koja podrazumevaju kolektivnu svojinu i demokratsko upravljanje online platofrmama, aplikacijama za telefon ili protokolima i koje se koriste  u svrhu prodaje roba i usluga i drugih sličnih delatnosti.
  
[[Radničke zadruge|Radničke zadruge]] su jedan od modela zadružnog organizovanje koji doprinosi dekomodifikaciji rada, utoliko što članovi, koji su ujedno i zaposleni, imaju vlasništvo i kontrolu nad zadružnom svojinom i procesom donošenja odluka.  
+
[[Priroda kao zajedničko dobro|Priroda kao zajedničko dobro]] podrazumeva postojanje prirodnih resursa koji su dostupni svim članovima/icama jedne zajednice ili društva. Ovi resursi predstavljaju zajedničku svojinu cele zajednice/društva, a ne zbir privatnih svojina njenih pojedinčanih članova/ica, niti javnu svojinu kojom upravlja određena država.
 +
 
 +
[[Radničke zadruge|Radničke zadruge]] su jedan od modela zadružnog organizovanja koji doprinosi dekomodifikaciji rada, utoliko što članovi, koji su ujedno i zaposleni, imaju vlasništvo i kontrolu nad zadružnom svojinom i procesom donošenja odluka.
 +
 
 +
[[Radnički saveti|Radnički saveti]] saveti zaposlenih predstavljaju formu institucionalnog udruživanja radnika i radnica prvenstveno u cilju participacije u upravljanju, pregovaranju ili konsultovanju na nivou preduzeća,
 +
 
 +
[[Stambene zadruge|Stambene zadruge]] su još jedan od modela zadružnog organizovanja zarad zajedničkog rešavanja potrebe za stambenim prostorom.
 +
 
 +
[[Samoupravljanje (SFRJ)|Samoupravljanje u Jugoslaviji]] predstavlja specifični model real-socijalističkog društva koji se zasnivao na konceptima radničkih samoupravnih organizacija i društvene svojine nad sredstvima za proizvodnju.
 +
 
 +
[[Radničko akcionarstvo|Radničko akcionarstvo]] je jedan od modela vlasništva zaposlenih koji pored vlasničkih prava zaposlenima omogućava da učestvuju u u odlučivanju u pogledu raspodele profita i drugih bitnih pitanja koja se tiču upravljanja.
  
 
[[Sindikati]] su organizacije koje predstavljaju interese radnika u odnosu prema vlasnicima kapitala sa jedne i državu sa druge strame, i to putem kolektivnih pregovora o visini plate, uslovima rada i drugim pitanjima iz radnog odnosa.  
 
[[Sindikati]] su organizacije koje predstavljaju interese radnika u odnosu prema vlasnicima kapitala sa jedne i državu sa druge strame, i to putem kolektivnih pregovora o visini plate, uslovima rada i drugim pitanjima iz radnog odnosa.  
 +
 +
[[Socijalizacija reproduktivnog rada|Socijalizacija reproduktivnog rada]] predstavlja politički zahtev za transferom odgovornosti za osnovnu reprodukciju sa porodice na lokalnu zajednicu i/ili državu
  
 
[[Univerzalni osnovni dohodak|Univerzalni osnovni dohodak]] je predlog politike kojom se individualizirani dohodak bezuslovno dodeljuje svim rezidentima u jednakim iznosima, bez obzira na veličinu njihovih prihoda.
 
[[Univerzalni osnovni dohodak|Univerzalni osnovni dohodak]] je predlog politike kojom se individualizirani dohodak bezuslovno dodeljuje svim rezidentima u jednakim iznosima, bez obzira na veličinu njihovih prihoda.
  
[[Baštenske zajednice|Baštenske zajednice]] ili zajedničke bašte podrazumevaju bilo koji komad zemlje koji kultiviše grupa ljudi za to koristeći pojedinačne ili zajedničke parcele na javnom ili privatnom zemljištu.
+
[[Univerzalne osnovne usluge|Univerrzalne osnovne usluge]] (eng. universal basic services, skr. UBS) podrazumevaju proširenje opsega javno finansiranih usluga koji će osigurati pristup svakom građaninu (ili rezidentu) adekvatan stepen sigurnosti, mogućnosti i participacije.
 +
 
 +
[[Zadrugarstvo i mutualizam|Zadrugarstvo i mutualizam]] polazište imaju u uzajamnoj pomoći, saradnji i udruživanju kao načinu da se zadovolje pojedinačne i grupne potrebe.
  
[[Odrast|Odrast]] (eng. ''degrowth'') je paradigma koja sagledava napredak društva i prirodnog okruženja kroz radikalno drugačije poimanje ekonomskog razvoja. Preispitivanje i odbacivanje ideje eksponencijalnog rasta zasnovanog na akumulaciji profita i promišljanje društvenih i ekonomskih alternativa jeste u srži same teorije odrasta
+
[[Zagarantovano pravo na adekvatno stanovanje|Zagarantovano pravo na adekvatno stanovanje]] podrazumeva politiku osiguranog pristupa stambenom prostoru, kao osnovnom ljudskom pravu, bez obzira na finansijsku moć pojedinca/ke ili domaćinstva.
  
[[Priroda kao zajedničko dobro|Priroda kao zajedničko dobro]] podrazumeva postojanje prirodnih resursa koji su dostupni svim članovima/icama jedne zajednice ili društva. Ovi resursi predstavljaju zajedničku svojinu cele zajednice/društva, a ne zbir privatnih svojina njenih pojedinčanih članova/ica, niti javnu svojinu kojom upravlja određena država.
+
[[Zajednička dobra|Zajednička dobra]] (eng. ''commons'') se najčešće definišu na osnovu njihova tri međusobno zavisna, konstitutivna elementa - (zajednički) resurs, zajednica koja ga koristi i institucije, odnosno režim i pravila upravljanja.
  
 +
[[Zemljoradničke zadruge]] su najpoznatiji i oblik zadrugarstva sa najdužom tradicijom kod nas. Zemljoradničke ili poljoprivredne zadruge mogu biti opšte i specijalizovane (ratarske, voćarske, povrtarske, vinogradarske, stočarske, pčelarske i dr.).
  
 +
[[Zemljišni fondovi zajednice|Zemljišni fondovi zajednice]] su neprofitne, pravno samostalne organizacije koje obezbeđuju dostupnost zemljištu i stanovanju u skladu sa ekonomskom moći lokalnog stanovništva i upravljaju ovim resursima u ime lokalne zajednice i za njihovu zajedničku dobrobit.
  
 +
[[Zajednički fondovi - Breadfunds|Zajednički fondovi - Breadfunds]] je oblik zajedničkog osiguranja koji podrazumeva mesečne doprinose samostalnih radnika u zajednički fond koji podržava člana/članicu u slučaju da su sprečeni da rade usled bolesti ili povrede.
  
 
|- valign="top"
 
|- valign="top"

Izmena na datum 31. oktobar 2022. u 08:03

Wiki Ekonomska demokratija je kolekcija tekstova, otvorena za dalje intervencije i nadogradnju, koja predstavlja, analizira i kritički razmatra principe i načela, teorijske modele, politike kao i istorijske i savremene prakse koje teže demokratizaciji ekonomije sa ciljem zadovoljavanja difuznih potreba jednog društva i unapređenja socio-ekonomskog statusa stanovništva, kao i široj političkoj demokratizaciji.


Zašto ekonomska demokratija? Imajući u vidu da se politička moć bazira na ekonomskoj, za uspostavljanje demokratskog društva upravo je neophodna i ravnopravnija raspodela ekonomske moći. Analizirajući principe, modele i prakse ekonomske demokratije, želimo da predstavimo i rasvetlimo alternative postojećem kapitalističkom ekonomskom i društvenom uređenju, i zagovaramo njihovu primenu kao način da se poboljšaju socio-ekonomski uslovi života u Srbiji.


Zašto wiki format? Budući da je Wiki Ekonomska demokratija nastala kao inicijativa platforme zajedničko.org, bilo nam je važno da način proizvodnje ovog znanja, kao i format u kom se on prezentuje takođe predstavljaju vid zajedničkog dobra. U tom smislu, enciklopedija je koncipirana kao znanje koje su kolektivno proizveli članovi i članice ove platforme, zajedno sa saradnicima/cama, ali je i otvoren magacin znanja o ekonomskoj demokratiji i svim temama koje se mogu dovesti u vezu sa njom. Kako postojeći tekstovi ni izbliza ne iscrpljuju okvir ekonomske demokratije, pozivamo sve zainteresovano da kontinuirano preispituju, dopunjuju i menjaju ovaj sadržaj. Radi lakšeg navigiranja kroz sadržaj, teme su grupisane u dve međusobno povezane grupe: Principi – koji se odnose na osnovna načela, vrednosti, ciljeve, kao i teorijsku pozadinu ekonomske demokratije; i Modeli i prakse – koje analaziraju predloge modela i politika, kao i iskustva praksi koje se vode načelima ekonomske demokratije. Kako bude rastao, wiki će, nadamo se, dobijati i nove grupacije tema.


Ekonomska demokratija

Ekonomska demokratija predstavlja set principa čiji je zajednički cilj postizanje jednake raspodele ekonomske, a time i političke moći u društvu. Kao koncept, ona je usmerena na kritiku savremenih odnosa proizvodnje u kapitalizmu kao suštinski nedemokratskih sve dok se demokratija zadržava u nominalno političkoj ravni. Pošto se politička moć bazira na ekonomskoj, za postizanje suštinske demokratije neophodna je ravnopravnika distribucija ekonomske moći.

Ekonomska demokratija podrazumeva prebacivanje moći odlučivanja u ekonomskoj sferi društvene reprodukcije sa vlasnika privatne svojine na šire društvene grupe.

Učešće je omogućeno na bazi različitih oblika kolektivne svojine nad sredstvima za proizvodnju, prirodnim bogatstvima i infrastrukturom, kojima se upravlja u korist svih članova društva/zajednice.

Ovo je osnova za uspostavljanje principa participativne demokratije koji podrazumeva oblik demokratije u kome se odluke donose uz učešće svih onih kojih se posledice tih odluka tiču.

Preduslov za ravnopravno učešće predstavlja dekomodifikacija radne snage kojom se postiže određeni nivo nezavisnosti ljudske reprodukcije od tržišnog mehanizma tako što se osnovne potrebe (ishrana, stanovanje, zdravlje, obrazovanje) zadovoljavaju izvan tržišta.

Kako bi se osiguralo efikasno zadovoljavanje različitih, često sukobljenih potreba zajedničko planiranje mora da uključi i princip ekonomske solidarnosti koji podrazumeva iznalaženje najefikasnije alokacije ograničenih resursa u skladu sa potrebama i interesima različitih društvenih aktera.

Dodatno, neophodno je i poštovanje principa održivosti životne sredine koji podrazumeva odgovornu interakciju sa okolinom kako bi se izbeglo iscrpljivanje ili propadanje prirodnih resursa i omogućio dugoročni kvalitet životne sredine.

Kako bi se obezbedilo što efikasnije funkcionisanje prethodnih principa neophodno je i unapređenje javne infrastrukture koja može omogućiti neometano funkcionisanje ekonomskog i političkog života zajednice kroz obezbeđivavnje neophodnih fizičkih, društvenih i digitalnih infrastruktura.

Krajnji cilj ekonomske demokratije jeste uspostavljanje procesa koji će omogućiti bolje zadovoljenje difuznih potreba jednog društva kroz demokratizaciju ekonomske sfere putem uključivanja u proces planiranja i donošenja odluka svih onih na koje se posledice odluka odnose.

Modeli i prakse

Postoje brojni istorijski, ali i savremeni, modeli i prakse u kojima se pomenuti principi u okviru ekonomske demokratije realizuju. Želeći da konkretizujemo šta znači ostvariti ekonomsku demokratiju, ovi modeli i prakse su kritički analizirani i predstavljeni kao mogući pravci promišljanja i delovanja.

Baštenske zajednice ili zajedničke bašte podrazumevaju bilo koji komad zemlje koji kultiviše grupa ljudi za to koristeći pojedinačne ili zajedničke parcele na javnom ili privatnom zemljištu.

Decentralizovane i javne/zajedničke digitalne infrastrukture odnose se na one prakse proizvodnje, održavanja i korišćenja digitalne infrastrukture kao i tipove vlasništva nad njom koji se uspostavljaju u kontrastu spram dominantne, kapitalističke digitalne ekonomije.

Decentralizovane ili distribuirane društvene mreže su one digitalne mreže koje pružaju uslugu povezivanja na internetu, a čija je infrastruktura, u kontrastu spram dominantnih platformskih modela društvenih mreža, distribuirana na mnogobrojne pojedinačne provajdere

Deliberativne mini javnosti predstavljaju model aktivnijeg uključivanja građana, ali i šireg spektra aktera i interesa, u procese donošenja odluka. Za razliku od drugih modela participativne demokratije, deliberacija pretpostavlja da se kroz diskusiju razmenjuju mišljenja, transformišu početne pozicije učesnika i kolektivno dolazi do predloga ili rešenja koja imaju veći legitimitet.

Ekonomija krofne je eklektička ekonomska teorija čiji je cilj da omogući zadovoljenje potreba svih ljudi, a da se pri tom ne prekorače ekološke granice planete Zemlje. Koristeći se uvidima različitih škola ekonomske misli,ekonomija krofne nudi kritiku dominantnih ekonomskih modela koji predstavljaju prepreku u ostvarenju ovog cilja.

Javno finansirane usluge podrazumevaju one usluge koje država (na centralnom ili lokalnom nivou) obezbeđuje svojim građanima i građankama ili direktno ili preko trećeg lica (neprofitne organizacije ili kompanije).

Javno-javno partnerstvo predstavlja saradnju dva ili više javnih tela i/ili preduzeća (koja mogu biti na različitim nivoima vlasti unutar jedne države, ali se mogu osnivati i regionalno i internacionalno), zasnovano na solidarnosti i zajedničkom interesu da se unapredi kapacitet i rezultati jednog od partnera kroz neprofitne aktivnosti.

Municipalizam predstavlja strategiju političkog organizovanja "odozdo", koja se orijentiše na lokalna pitanja i lokalni nivo upravljanja resursima i insistira na transparentnim i participativnim procesima odlučivanja, kako u sopstvenoj organizaciji/pokretu, tako i u lokalnim institucijama.

Odrast (eng. degrowth) je paradigma koja sagledava napredak društva i prirodnog okruženja kroz radikalno drugačije poimanje ekonomskog razvoja. Preispitivanje i odbacivanje ideje eksponencijalnog rasta zasnovanog na akumulaciji profita i promišljanje društvenih i ekonomskih alternativa jeste u srži same teorije odrasta

Participativna ekonomija (ParEkon) je konkretan predlog ekonomskog sistema koji se zasniva na participativnom odlučivanju kao osnovnom mehanizmu za planiranje, proizvodnju i raspodelu dobara.

Participativno budžetiranje predstavlja proces uključivanja svih zainteresovanih aktera (građana, privrede i civilnog društva) u odlučivanje o raspodeli javnih sredstava za infrastrukturu, rekreaciju, kulturu i dr.

Platformske zadruge su preduzeća u zadružnoj svojini koja podrazumevaju kolektivnu svojinu i demokratsko upravljanje online platofrmama, aplikacijama za telefon ili protokolima i koje se koriste u svrhu prodaje roba i usluga i drugih sličnih delatnosti.

Priroda kao zajedničko dobro podrazumeva postojanje prirodnih resursa koji su dostupni svim članovima/icama jedne zajednice ili društva. Ovi resursi predstavljaju zajedničku svojinu cele zajednice/društva, a ne zbir privatnih svojina njenih pojedinčanih članova/ica, niti javnu svojinu kojom upravlja određena država.

Radničke zadruge su jedan od modela zadružnog organizovanja koji doprinosi dekomodifikaciji rada, utoliko što članovi, koji su ujedno i zaposleni, imaju vlasništvo i kontrolu nad zadružnom svojinom i procesom donošenja odluka.

Radnički saveti saveti zaposlenih predstavljaju formu institucionalnog udruživanja radnika i radnica prvenstveno u cilju participacije u upravljanju, pregovaranju ili konsultovanju na nivou preduzeća,

Stambene zadruge su još jedan od modela zadružnog organizovanja zarad zajedničkog rešavanja potrebe za stambenim prostorom.

Samoupravljanje u Jugoslaviji predstavlja specifični model real-socijalističkog društva koji se zasnivao na konceptima radničkih samoupravnih organizacija i društvene svojine nad sredstvima za proizvodnju.

Radničko akcionarstvo je jedan od modela vlasništva zaposlenih koji pored vlasničkih prava zaposlenima omogućava da učestvuju u u odlučivanju u pogledu raspodele profita i drugih bitnih pitanja koja se tiču upravljanja.

Sindikati su organizacije koje predstavljaju interese radnika u odnosu prema vlasnicima kapitala sa jedne i državu sa druge strame, i to putem kolektivnih pregovora o visini plate, uslovima rada i drugim pitanjima iz radnog odnosa.

Socijalizacija reproduktivnog rada predstavlja politički zahtev za transferom odgovornosti za osnovnu reprodukciju sa porodice na lokalnu zajednicu i/ili državu

Univerzalni osnovni dohodak je predlog politike kojom se individualizirani dohodak bezuslovno dodeljuje svim rezidentima u jednakim iznosima, bez obzira na veličinu njihovih prihoda.

Univerrzalne osnovne usluge (eng. universal basic services, skr. UBS) podrazumevaju proširenje opsega javno finansiranih usluga koji će osigurati pristup svakom građaninu (ili rezidentu) adekvatan stepen sigurnosti, mogućnosti i participacije.

Zadrugarstvo i mutualizam polazište imaju u uzajamnoj pomoći, saradnji i udruživanju kao načinu da se zadovolje pojedinačne i grupne potrebe.

Zagarantovano pravo na adekvatno stanovanje podrazumeva politiku osiguranog pristupa stambenom prostoru, kao osnovnom ljudskom pravu, bez obzira na finansijsku moć pojedinca/ke ili domaćinstva.

Zajednička dobra (eng. commons) se najčešće definišu na osnovu njihova tri međusobno zavisna, konstitutivna elementa - (zajednički) resurs, zajednica koja ga koristi i institucije, odnosno režim i pravila upravljanja.

Zemljoradničke zadruge su najpoznatiji i oblik zadrugarstva sa najdužom tradicijom kod nas. Zemljoradničke ili poljoprivredne zadruge mogu biti opšte i specijalizovane (ratarske, voćarske, povrtarske, vinogradarske, stočarske, pčelarske i dr.).

Zemljišni fondovi zajednice su neprofitne, pravno samostalne organizacije koje obezbeđuju dostupnost zemljištu i stanovanju u skladu sa ekonomskom moći lokalnog stanovništva i upravljaju ovim resursima u ime lokalne zajednice i za njihovu zajedničku dobrobit.

Zajednički fondovi - Breadfunds je oblik zajedničkog osiguranja koji podrazumeva mesečne doprinose samostalnih radnika u zajednički fond koji podržava člana/članicu u slučaju da su sprečeni da rade usled bolesti ili povrede.