Razlika između izmena na stranici „Ekonomska demokratija”

Izvor: Ekonomska demokratija
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Red 1: Red 1:
 
==Definicija pojma==
 
==Definicija pojma==
'''Ekonomska demokratija''' predstavlja set principa čiji je zajednički cilj postizanje jednake raspodele ekonomske, a time i političke moći u društvu. Kao koncept, ona je usmerena na kritiku savremenih odnosa proizvodnje u kapitalizmu kao suštinski nedemokratskih sve dok se demokratija zadržava u nominalno političkoj ravni. Pošto se politička moć bazira na ekonomskoj, za postizanje suštinske demokratije neophodna je jednaka distribucija ekonomske moći.
+
'''Ekonomska demokratija''' predstavlja set principa čiji je zajednički cilj postizanje jednake raspodele ekonomske, a time i političke moći u društvu. Kao koncept, ona je usmerena na kritiku savremenih odnosa proizvodnje u kapitalizmu kao suštinski nedemokratskih sve dok se demokratija zadržava u nominalno političkoj ravni. Pošto se politička moć bazira na ekonomskoj, za postizanje suštinske demokratije neophodna je jednaka distribucija ekonomske moći.<ref>šta god</ref>
  
 
Ekonomska demokratija tako podrazumeva prebacivanje moći odlučivanja u ekonomskoj sferi društvene reprodukcije sa vlasnika privatne svojine na šire društvene grupe. Bazu za ovo čini kolektivno vlasništvo nad sredstvima za proizvodnju i to u korist svih članova zajednice. Ovo je osnova za uspostavljanje principa participativne demokratije koji podrazumeva oblik demokratije u kome se odluke donose uz učešće svih onih kojih se posledice te odluke tiču. Preduslov za ravnopravno učešće predstavlja dekomodifikacija radne snage kojom se postiže određeni nivo  nezavisnosti ljudske reprodukcije od tržišnog mehanizma putem zadovoljavanja osnovnih potreba na netržišnim principima. Kako bi se osiguralo efikasno zadovoljavanje različitih, često sukobljenih potreba zajedničko planiranje mora da uključi i princip ekonomske solidarnosti koji podrazumeva iznalaženje najefikasnije alokacije ograničenih resursa u skladu sa potrebama i interesima različitih društvenih aktera. Dodatno, neophodno je i poštovanje principa održivosti životne sredine koji podrazumeva odgovornu interakciju sa okolinom kako bi se izbeglo iscrpljivanje ili propadanje prirodnih resursa i omogućio dugoročni kvalitet životne sredine. Kako bi se obezbedilo što efikasnije funkcionisanje prethodnih principa neophodno je postojanje i unapređenje javne infrastrukture koja može omogućiti neometano funkcionisanje ekonomskog i političkog života zajednice kroz obezbeđivavnje neophodnih struktura.
 
Ekonomska demokratija tako podrazumeva prebacivanje moći odlučivanja u ekonomskoj sferi društvene reprodukcije sa vlasnika privatne svojine na šire društvene grupe. Bazu za ovo čini kolektivno vlasništvo nad sredstvima za proizvodnju i to u korist svih članova zajednice. Ovo je osnova za uspostavljanje principa participativne demokratije koji podrazumeva oblik demokratije u kome se odluke donose uz učešće svih onih kojih se posledice te odluke tiču. Preduslov za ravnopravno učešće predstavlja dekomodifikacija radne snage kojom se postiže određeni nivo  nezavisnosti ljudske reprodukcije od tržišnog mehanizma putem zadovoljavanja osnovnih potreba na netržišnim principima. Kako bi se osiguralo efikasno zadovoljavanje različitih, često sukobljenih potreba zajedničko planiranje mora da uključi i princip ekonomske solidarnosti koji podrazumeva iznalaženje najefikasnije alokacije ograničenih resursa u skladu sa potrebama i interesima različitih društvenih aktera. Dodatno, neophodno je i poštovanje principa održivosti životne sredine koji podrazumeva odgovornu interakciju sa okolinom kako bi se izbeglo iscrpljivanje ili propadanje prirodnih resursa i omogućio dugoročni kvalitet životne sredine. Kako bi se obezbedilo što efikasnije funkcionisanje prethodnih principa neophodno je postojanje i unapređenje javne infrastrukture koja može omogućiti neometano funkcionisanje ekonomskog i političkog života zajednice kroz obezbeđivavnje neophodnih struktura.

Izmena na datum 25. novembar 2019. u 19:45

Definicija pojma

Ekonomska demokratija predstavlja set principa čiji je zajednički cilj postizanje jednake raspodele ekonomske, a time i političke moći u društvu. Kao koncept, ona je usmerena na kritiku savremenih odnosa proizvodnje u kapitalizmu kao suštinski nedemokratskih sve dok se demokratija zadržava u nominalno političkoj ravni. Pošto se politička moć bazira na ekonomskoj, za postizanje suštinske demokratije neophodna je jednaka distribucija ekonomske moći.[1]

Ekonomska demokratija tako podrazumeva prebacivanje moći odlučivanja u ekonomskoj sferi društvene reprodukcije sa vlasnika privatne svojine na šire društvene grupe. Bazu za ovo čini kolektivno vlasništvo nad sredstvima za proizvodnju i to u korist svih članova zajednice. Ovo je osnova za uspostavljanje principa participativne demokratije koji podrazumeva oblik demokratije u kome se odluke donose uz učešće svih onih kojih se posledice te odluke tiču. Preduslov za ravnopravno učešće predstavlja dekomodifikacija radne snage kojom se postiže određeni nivo nezavisnosti ljudske reprodukcije od tržišnog mehanizma putem zadovoljavanja osnovnih potreba na netržišnim principima. Kako bi se osiguralo efikasno zadovoljavanje različitih, često sukobljenih potreba zajedničko planiranje mora da uključi i princip ekonomske solidarnosti koji podrazumeva iznalaženje najefikasnije alokacije ograničenih resursa u skladu sa potrebama i interesima različitih društvenih aktera. Dodatno, neophodno je i poštovanje principa održivosti životne sredine koji podrazumeva odgovornu interakciju sa okolinom kako bi se izbeglo iscrpljivanje ili propadanje prirodnih resursa i omogućio dugoročni kvalitet životne sredine. Kako bi se obezbedilo što efikasnije funkcionisanje prethodnih principa neophodno je postojanje i unapređenje javne infrastrukture koja može omogućiti neometano funkcionisanje ekonomskog i političkog života zajednice kroz obezbeđivavnje neophodnih struktura.

Krajnji cilj principa ekonomske demokratije jeste uspostavljanje procesa koji će omogućiti bolje zadovoljenje difuznih potreba jednog društva kroz demokratizaciju ekonomske sfere putem uključivanja u proces planiranja i donošenja odluka svih onih na koje se posledice odluka odnose.

Teorijska geneza

Istorija modela

Kritički osvrt

Lokalna kontekstualizacija

Komparativna perspektiva

Izvori i predlozi za dalje citanje

  1. šta god