Razlika između izmena na stranici „Baštenske zajednice”

Izvor: Ekonomska demokratija
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Red 9: Red 9:
 
Nasuprot ideji o zajedničkoj upotrebi, stariji termin ''allotment garden'' se uglavnom upotrebljava kao odrednica za sistem bašti, najčešće u vlasništvu grada, koji se daje stanovnicima za individualnu upotrebu.
 
Nasuprot ideji o zajedničkoj upotrebi, stariji termin ''allotment garden'' se uglavnom upotrebljava kao odrednica za sistem bašti, najčešće u vlasništvu grada, koji se daje stanovnicima za individualnu upotrebu.
  
Prve zajedničke bašte (''allotment gardens'') javljaju se u u 19. veku u Velikoj Britaniji, Nemačkoj, Danskoj, Švedskoj i drugim evropskim zemljama, kada se usled industrijalizacije veliki deo stanovništva seli iz sela u gradove. Zakonom o ograđivanju iz 1809. godine, britanski kralj Džordž III izuzima deo zemlje i daje je na korišćenje siromašnim porodicama. Od tada pa do prve polovine 20. veka, zajedničke bašte javljaju se uglavnom kao mera kojom države i gradovi tokom kriznih vremena prebacuju deo tereta proizvodnje hrane na stanovništvo - ekonomične bašte (''Thrift gardens'') tokom Velike depresije u SAD i bašte pobede (''Victory gardens'') tokom Prvog i Drugog svetskog rata u SAD, Velikoj Britaniji, Nemačkoj, Kanadi. Tokom Drugog svetskog rata bašte pobede su proizvodile oko 40% povrća u SAD.<ref>Herrmann, M. M. (2015) ''The Modern Day “Victory Garden”''. Mississippi: Mississippi State University</ref>  
+
Prve zajedničke bašte (''allotment gardens'') javljaju se u u 19. veku u Velikoj Britaniji, Nemačkoj, Danskoj, Švedskoj i drugim evropskim zemljama, kada se usled industrijalizacije veliki deo stanovništva seli iz sela u gradove. Zakonom o ograđivanju iz 1809. godine, britanski kralj Džordž III izuzima deo zemlje i daje je na korišćenje siromašnim porodicama. Od tada pa do prve polovine 20. veka, zajedničke bašte javljaju se uglavnom kao mera kojom države i gradovi tokom kriznih vremena prebacuju deo tereta proizvodnje hrane na stanovništvo - ekonomične bašte (''Thrift gardens'') tokom Velike depresije u SAD i bašte pobede (''Victory gardens'') tokom Prvog i Drugog svetskog rata u SAD, Velikoj Britaniji, Nemačkoj, Kanadi. Tokom Drugog svetskog rata bašte pobede su proizvodile oko 40% povrća u SAD.<ref>Herrmann, M. M. (2015) ''The Modern Day “Victory Garden”''. Mississippi: Mississippi State University</ref> Vlada je sprovodila kampanje kojim se baštovanstvo prikazivalo kao patriotski čin i podrška zemlji u ratu, dok se istovremeno koristilo kao mera dizanja morala stanovništva i jačanje duha zajedništva.
Vlada je sprovodila kampanje kojim se baštovanstvo prikazivalo kao patriotski čin i podrška zemlji u ratu, dok se istovremeno koristilo kao mera dizanja morala stanovništva i jačanje duha zajedništva.
 
  
 
==Kratka istorija==
 
==Kratka istorija==

Izmena na datum 21. decembar 2019. u 13:13

Definicija pojma

Baštenskim zajednicama (eng. community gardens) ili zajedničkim baštama se naziva “bilo koji komad zemlje koji kultiviše grupa ljudi za to koristeći pojedinačne ili zajedničke parcele na javnom ili privatnom zemljištu.” [1] Na parcelama se mogu uzgajati voće, povrće i ukrasne biljke, najčešće za ličnu ili zajedničku upotrebu. Baštenske zajednice se najčešće nalaze u urbanim i prigradskim sredinama i variraju u veličini i tipovima organizacije.

Teorijska geneza

Termin community garden ima široku upotrebu, i koristi se i kada se govori o sistemu bašti sa parcelama koje služe kako za zajedničku tako i za pojedinačnu upotrebu. Sam termin ima široku primenu bez jasno postavljenih definicija, koje se i u literaturi i u praksi nertko prepliću sa drugim sličnim terminima, a najčešće sa pojmom urbanih bašti (urban gardens). Pojam “urbane bašte”, češće se koristi se kao širi termin za označavanje različitih oblika bašti koje se javljaju u urbanim i suburbanim sredinama, uključujući i baštenske zajednice.

Nasuprot ideji o zajedničkoj upotrebi, stariji termin allotment garden se uglavnom upotrebljava kao odrednica za sistem bašti, najčešće u vlasništvu grada, koji se daje stanovnicima za individualnu upotrebu.

Prve zajedničke bašte (allotment gardens) javljaju se u u 19. veku u Velikoj Britaniji, Nemačkoj, Danskoj, Švedskoj i drugim evropskim zemljama, kada se usled industrijalizacije veliki deo stanovništva seli iz sela u gradove. Zakonom o ograđivanju iz 1809. godine, britanski kralj Džordž III izuzima deo zemlje i daje je na korišćenje siromašnim porodicama. Od tada pa do prve polovine 20. veka, zajedničke bašte javljaju se uglavnom kao mera kojom države i gradovi tokom kriznih vremena prebacuju deo tereta proizvodnje hrane na stanovništvo - ekonomične bašte (Thrift gardens) tokom Velike depresije u SAD i bašte pobede (Victory gardens) tokom Prvog i Drugog svetskog rata u SAD, Velikoj Britaniji, Nemačkoj, Kanadi. Tokom Drugog svetskog rata bašte pobede su proizvodile oko 40% povrća u SAD.[2] Vlada je sprovodila kampanje kojim se baštovanstvo prikazivalo kao patriotski čin i podrška zemlji u ratu, dok se istovremeno koristilo kao mera dizanja morala stanovništva i jačanje duha zajedništva.

Kratka istorija

Kritički osvrt

Lokalna kontekstualizacija

Komparativna analiza

Napomene i reference

  1. Bauermeister, Mark, Swain, Steven & Rilla, Ellie (2010) Marin County Community Garden Needs Assessment. Novato: UCCE
  2. Herrmann, M. M. (2015) The Modern Day “Victory Garden”. Mississippi: Mississippi State University